Situacija kada jedna strana u ekonomskoj transakciji ima bolje informacije o proizvodu ili usluzi nego druga naziva se asimetričnost informacija. Ova pojava je vrlo česta jer rijetko kada i prodavač i kupac imaju jednake informacije o proizvodu. Ona strana koja ima više informacija je u prednosti pred onom koja ih ima manje. Ta strana zna puno više o proizvodu, njegovim prednostima i manama te je stoga u stanju donijeti objektivniju odluku o njegovoj vrijednosti.
Postoji mnogo primjera koji objašnjavaju situaciju asimetričnih informacija. Tako osoba koja kupuje osiguranje od, primjerice, požara, u slučaju da želi podmetnuti požar, ima puno bolje informacije od osiguravajućeg društva o nastupu štetnog događaja. Osoba koja kupuje osiguranje u prednost je pred osiguravajućim društvom jer ono, budući da nema informaciju o namjernom podmetanju požara, može zaračunati nižu premiju.
George Akerlof, Michael Spence i Joseph Stiglitz su 2001. dobili Nobelovu nagradu za teoriju asimetričnih informacija. U svom radu objašnjavaju asimetričnost informacija na financijskom tržištu koja uzrokuje financijsku krizu. Osnovna funkcija financijskih tržišta je usmjeravanje sredstava prema onim poduzećima i osobama koje žele ostvariti. Ako financijska tržišta ne obavljaju učinkovitu ovu funkciju gospodarstvo ne funkcionira efikasno te je spriječen njegov rast, a to implicira nesposobnost investitora o tome koje su investicijske prilike kreditabilne. Posljedica je toga borba financijskog sustava sa problemom asimetričnih informacija; problem koji predstavlja puno veću upućenost jedne ugovorne strane u aspekte određenog posla od druge ugovorne strane.
"Identificiranje problema asimetričnih informacija je dinamičan proces: ne radi se samo jednom, nego ga treba trajno rješavati, sa svakim usponom i padom ekonomije. Fokusiranje na informacijske probleme vodi definiciji financijske nestabilnosti: financijska nestabilnost nastaje kada potresi financijskog sustava dolaze u sukob s tokovima informacija, na takav način da financijski sustav više ne može obavljati svoju funkciju usmjeravanja sredstava onima koji imaju produktivne investicijske prilike.
Postoje četiri faktora koji vode povećanju asimetričnosti informacija, i na taj način do financijskih kriza: pogoršanje bilance banaka (i drugih institucija financijskog sektora), povećanje kamatnih stopa, povećanje neizvjesnosti, i pogoršanje bilance poduzeća izvan financijskog sektora zbog promjene cijena imovine." (Frederic S. Mishkin: Global Financial Instability, The Journal of Economic Perspectives, vol 13, No. 4, 1999., str. 3-20. Mishkin je profesor ekonomije na sveučilištu Columbia i suradnik u Nacionalnom uredu za ekonomski razvoj SAD-a)
Možemo zaključiti da s obzirom na postojanje asimetričnih informacija i njihovom nesavršenošću teorija o savršeno konkurentnom tržištu (perfektnom tržištu) pada u vodu.
Informacija kao resurs
Translate
petak, 18. svibnja 2012.
Ekspertni sustavi
U poslovnim sustavima informacije su od presudne važnosti za donošenje odluka. Samo na temelju relevantnih informacija mogu se donijeti kvalitetne odluke. Informacije dakle, predstavljaju input u procesu odlučivanja. Kako bi se taj proces olakšao, razvijeni su modeli koji koriste informacije koje će biti temelj za donošenje poslovnih odluka. Ti modeli, odnosno, računalni programi nazivaju se ekspertni sustavi.
Ekspertni sustavi rješavaju probleme iz nekog područja korištenjem znanja na način da se ponašaju kao ljudi. Znanje, koje je temelj procesa rješavanja problema ekspertnih sustava, mora biti uskladišteno u bazama znanja.
Ekspertni sustav djeluje na način da pojedinci unose informacije i podatke u ekspertni sustav na temelju kojih on korisnicima pruža ekspertizu. O kvaliteti unesenih podataka ovisit će kvaliteta proizašlih odluka iz ekspertnog sustava.
Komponente ekspertnog sustava su:
- korisničko sučelje,
- modul za objašnjavanje,
- baza znanja,
- radna memorija,
- mehanizam zaključivanja,
- agenda,
- modul za prikupljanje znanja.
Prednosti ekspertnih sustava u odnosu na ljude su smanjeni troškovi pružanja ekspertize, veća pouzdanost, brz i potpun odgovor, pružanje ekspertize bez emocija.
Ekspertni sustavi rješavaju probleme iz nekog područja korištenjem znanja na način da se ponašaju kao ljudi. Znanje, koje je temelj procesa rješavanja problema ekspertnih sustava, mora biti uskladišteno u bazama znanja.
Ekspertni sustav djeluje na način da pojedinci unose informacije i podatke u ekspertni sustav na temelju kojih on korisnicima pruža ekspertizu. O kvaliteti unesenih podataka ovisit će kvaliteta proizašlih odluka iz ekspertnog sustava.
Komponente ekspertnog sustava su:
- korisničko sučelje,
- modul za objašnjavanje,
- baza znanja,
- radna memorija,
- mehanizam zaključivanja,
- agenda,
- modul za prikupljanje znanja.
Prednosti ekspertnih sustava u odnosu na ljude su smanjeni troškovi pružanja ekspertize, veća pouzdanost, brz i potpun odgovor, pružanje ekspertize bez emocija.
utorak, 15. svibnja 2012.
Informacijski sustav - sustav koji osigurava dostupnost informacija
Kako bi informacije uvijek i svugdje bile dostupne za korištenje, te kako bi se omogućilo njihovo lakše spremanje, čuvanje, obrada i traženje, razvijeni su informacijski sustavi koji to omogućuju.
Informacijski sustavi su dio poslovnih sustava koji u suvremenim organizacijama olakšavaju obavljanje poslova, a osobito donošenje odluka. Preduvjet za njihovo korištenje je postojanje informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT).
Informacijski sustavi su izrazito bitni kod donošenja odluka u poduzeću, jer omogućuju njihovo kvalitetno donošenje na temelju svih relevantnih činjenica iz unutarnjeg i vanjskog okruženja organizacije. Oni prerađuju informacije iz unutarnjeg i vanjskog okruženja u nove informacije koje se nazivaju odluke, pa tako možemo reći da je informacijski sustav podloga za kvalitetno donošenje odluka.
U poduzećima se takve transformacije informacija u odluke događaju svakodnevno što ukazuje na njihovu brojnost i složenost samog informacijskog sustava koji osigurava tu transformaciju. Tako obrađene i transformirane informacije, odnosno odluke, predstavljaju output informacijskog sustava. Njihova je svrha poduzimanje određenih akcija u poslovanju. Uspješnost tih akcija ovisi o kvaliteti donesene odluke. Odluke koje su rezultat obrade informacija se pohranjuju u informacijskom sustavu kao bi kasnije bile na raspolaganju donosiocima odluka i ostalim korisnicima.
Informacijski sustavi su dio poslovnih sustava koji u suvremenim organizacijama olakšavaju obavljanje poslova, a osobito donošenje odluka. Preduvjet za njihovo korištenje je postojanje informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT).
Informacijski sustavi su izrazito bitni kod donošenja odluka u poduzeću, jer omogućuju njihovo kvalitetno donošenje na temelju svih relevantnih činjenica iz unutarnjeg i vanjskog okruženja organizacije. Oni prerađuju informacije iz unutarnjeg i vanjskog okruženja u nove informacije koje se nazivaju odluke, pa tako možemo reći da je informacijski sustav podloga za kvalitetno donošenje odluka.
ponedjeljak, 14. svibnja 2012.
Informacijska zanimanja
Kako sve više raste upotreba i važnost informacija u poslovanju, tako su se sve više počela pojavljivati informacijska zanimanja, odnosno zanimanja koja su većim dijelom usmjerena na obradu, uporabu i dijeljenje informacija.
Postoje dvije skupine zanimanja:
1. profesionalni informatičari - ljudi koji se neposredno bave informacijskim sustavima. Stvaraju softverske podloge koje će korisnicima omogućiti i olakšati spremanje, dijeljenje, obradu i upotrebu informacija.
2. profesionalci različitih struka - ljudi čiji posao nije direktno vezan uz informacije i stvaranje sustava za njihovu manipulaciju, nego se u svom radu neprestano susreću s informacijama. Ovdje pripada širok spektar zanimanja među kojima su i ekonomska gdje informacije ljudima prvenstveno pomažu u svakodnevnom donošenju odluka.
Sve je više zanimanja koja se u svom obavljanju posla susreću s informacijama i informatičkom tehnologijom, stoga informatička pismenost sve češće postaje preduvjet za sklapanje i zadržavanje radnog odnosa.
Postoje dvije skupine zanimanja:
1. profesionalni informatičari - ljudi koji se neposredno bave informacijskim sustavima. Stvaraju softverske podloge koje će korisnicima omogućiti i olakšati spremanje, dijeljenje, obradu i upotrebu informacija.
2. profesionalci različitih struka - ljudi čiji posao nije direktno vezan uz informacije i stvaranje sustava za njihovu manipulaciju, nego se u svom radu neprestano susreću s informacijama. Ovdje pripada širok spektar zanimanja među kojima su i ekonomska gdje informacije ljudima prvenstveno pomažu u svakodnevnom donošenju odluka.
Sve je više zanimanja koja se u svom obavljanju posla susreću s informacijama i informatičkom tehnologijom, stoga informatička pismenost sve češće postaje preduvjet za sklapanje i zadržavanje radnog odnosa.
nedjelja, 13. svibnja 2012.
Informacija kao strateški resurs
Informacije i znanje dva su temeljna resursa za
uspješno poslovanje. Nekada su to bili zemlja, kapital, novac, no danas su to informacije u pravo vrijeme, na pravom mjestu i u pravom obliku.
Da
bi se informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti potrebno je znanje,
odnosno poznavanje različitih zakonitosti, pravila i postupaka koji omogućuju racionalno
korištenje informacija za rješavanje poslovnih zadataka. Znanje nam omogućuje
da donosimo kvalitetne odluke na svim razinama, od strategijskih do operativnih
(npr. gdje ćemo smjestiti novi pogon ili kako ćemo upravljati zalihama).
Informacija kao resurs se po svojim obilježjima
uvelike razlikuje od ostalih resursa. Ukoliko se informacija dijeli s drugima i
prenosi, ne troši se već stvara nove vrijednosti. Informacija se ne pokorava
zakonu o očuvanju materije i energije. Svi ostali resursi postali su ovisni o
informacijskim, jer bez posjedovanja o stanju, mjestu i načinu njihova
korištenja, oni postaju beskorisni.
Informacija je nezamjenjiv resurs i u današnjem turbulentnom okruženju neprestanih promjena onda predstavlja, ne samo konkurentsku prednost, već je i nužna za dugotrajan opstanak na tržištu.
Pozdrav svima! :)
Dragi čitatelji,
na samom početku vam svima želim dobrodošlicu na moj blog!
Moje ime je Ana, studentica sam prve godine diplomskog studija, smjera menadžment. Ovo je moj prvi blog, a poticaj za njegovo pisanje bila je zadaća iz kolegija Digitalno gospodarstvo.
Svakodnevno se susrećemo s brojnim informacijama, bez kojih nam se život čini nezamisliv, no njihovo značenje još uvijek nije dovoljno prepoznato, a mogućnosti i prednosti iskorištene. Stoga je cilj mog bloga "informiranje o informacijama" i njihovom značenju i shvaćanju informacija kao jednog od najvažnijih resursa u današnjem poslovanju.
Nadam se da ćete na mom blogu naći korisne informacije, pročitati nešto novi...i na kraju, da mi nećete zamjeriti za eventualne zatipke :D
Moje ime je Ana, studentica sam prve godine diplomskog studija, smjera menadžment. Ovo je moj prvi blog, a poticaj za njegovo pisanje bila je zadaća iz kolegija Digitalno gospodarstvo.
Svakodnevno se susrećemo s brojnim informacijama, bez kojih nam se život čini nezamisliv, no njihovo značenje još uvijek nije dovoljno prepoznato, a mogućnosti i prednosti iskorištene. Stoga je cilj mog bloga "informiranje o informacijama" i njihovom značenju i shvaćanju informacija kao jednog od najvažnijih resursa u današnjem poslovanju.
Nadam se da ćete na mom blogu naći korisne informacije, pročitati nešto novi...i na kraju, da mi nećete zamjeriti za eventualne zatipke :D
Pretplati se na:
Postovi (Atom)